header10.jpg

Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja provodi projekt Zajednica koja brine kojemu je cilj unapređenje sadržaja i javnih politika usmjerenih mladima u lokalnoj zajednici. Putem uključivanja različitih sektora u aktivnosti umrežavanja, vaninstitucionalnog obrazovanja i organizacije slobodnog vremena mladih povećava se društveni kapital zajednice angažiran na povećanju kvalitete života mladih. Projekt je financiran sredstvima Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva u sklopu Decentraliziranog modela financiranja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Jasenka Kojadin, Denis Hanžek, Jelena Holenko, Jelena Kolesarić i Domagoj Morić proveli su komparativno istraživanje potreba mladih vezanih uz njihovo slobodno vrijeme na populaciji mladih u Malom Lošinju, Zagrebu, Virovitici, Delnicama i Koprivnici.

Istraživanje potreba mladih – slobodno vrijeme mladih

Sažetak:

U ovom radu, autori su u pet lokalnih zajednica - Zagrebu, Virovitici, Malom Lošinju, Delnicama i Koprivnici istražili koje su potrebe mladih vezane uz njihovo slobodno vrijeme. U istraživanju koje je bilo provedeno tijekom prosinca 2012. godine te siječnja 2013. godine ukupno je sudjelovalo 358 ispitanika/ca. Metodom ankete ispitani su učenici drugih razreda četverogodišnjih i trogodišnjih srednjih škola. Svrha istraživanja bila je prepoznati potrebe mladih vezanih uz njihovo slobodno vrijeme. Rezultati su pokazali kako ispitanici/ce rijetko sudjeluju u radu organizacija ili skupina mladih, kako imaju nisku informiranost o aktivnostima slobodnog vremena te da većinu informacija dobivaju putem interneta. Na kraju su dane i preporuke koje bi trebale utjecati na poboljšanje aktivnosti slobodnog vremena mladih u njihovim lokalnim zajednicama.
Ključne riječi: slobodno vrijeme, aktivnost, lokalna zajednica, mladi, rad s mladima

Uvod
Pojam slobodnog vremena je poznat još iz doba antike i nalazimo ga u svim društvenim zajednicama. Čak i u ta davna doba slobodno vrijeme je bilo ljudima bitno. Ono je kroz vrijeme mijenjalo svoje oblike i zadaće. Prema Previšiću (2000.) slobodno vrijeme se razvijalo na način da je u prvim kulturama dominiralo slobodno vrijeme bez pojma i prakse u radu; zatim nailazimo na neograničeno i nedefinirano radno i slobodno vrijeme; nakon toga je radno vrijeme imalo prevlast nad slobodnim vremenom; te u vrijeme industrijalizacije kada se javlja ubrzani tehnološki napredak, masovno zapošljavanje te skraćenje radnog vremena, javlja se i povećanje slobodnog vremena. Tek u tom razdoblju industrijalizacije slobodno vrijeme dobiva svoju punu važnost i postaje društveni fenomen. Danas zbog užurbanog načina života i zahtjeva koje posao nosi sve se više cijeni slobodno vrijeme. Danas ono spada u posebno važno područje o kojem se priča i na kojem se radi.

Slobodno vrijeme definiramo kao ono vrijeme koje mladoj osobi preostaje nakon škole. Vrijeme kada je osoba oslobođena ne samo školskih, već i eventualnih obiteljskih zaduženja. (Glavaš, 2010.). Slobodno vrijeme je ono vrijeme koje se oblikuje prema vlastitim željama, bez ikakve obveze. To znači vrijeme za koje su iznimno biti elementi poput slobode, dobrovoljnosti i neobaveznosti. Vrijeme koje može uključivati čitanje knjiga, odlazak u kino, učnje stranih jezika, igranje igrica...

Kada govorimo o pojmu slobodnog vremena uz njega često vežemo i pojmove besposlice i dokolice. Oba pojma spadaju pod slobodno vrijeme, no ne znače isto. Besposlicu možemo shvatiti kao sudjelovanje u aktivnostima kroz koje se odmaramo od posla kojeg radimo, obiteljskih, školskih obaveza, rada u kući... Dok je dokolica vrijeme naše potpune slobode i smisao je da svatko sam spozna što je za njega dokolica. Netko će slikati, plesati, gledati televiziju ili čak ne raditi ništa. To je vrijeme naše slobode koje smo dužni samo sebi i provodimo ga isključivo za zadovoljenje vlastitih potreba.

Za slobodno vrijeme je važno naglasiti da ga trebaju imati svi. Te je za mlade osobe iznimno važno da imaju uz organizirano slobodno vrijeme i mogućnost provođenja neorganiziranog slobodnog vremena. Važno je da mladi imaju mogućnost da ne rade ništa. Razlika između neorganiziranog slobodnog vremena i organiziranog je u tome da neorganizirano vrijeme svaka osoba kreira i provodi po svojim potrebama i željama bez ikakvih formalnih aktivnosti, dok organizirano vrijeme nudi pojedincima planirane organizirane aktivnosti koje su u skladu s njihovim interesima. Organizirani dio slobodnog vremena uz planirane aktivnosti bilo sportske, kreativne, obrazovne... ciljano kod mladih osoba razvija njihove interese i talente te utječe na jačanje samopouzdanja, nudi rasterećenje od stresa, proširuje vidike, razvija socijalizaciju, nudi mogućnost druženja, proširivanja kruga prijatelja, razvija toleranciju, prihvaćanje, timski rad...

No isto tako i neorganizirano slobodno vrijeme doprinosi rastu i razvoju mladih osoba. Druženje s vršnjacima kao jedan od oblika neorganiziranog slobodnog vremena je vrlo bitno, jer kada se druže, mlade osobe vježbaju komunikacijske vještine, stvaraju se odnosi, zabava, razvija se mišljenje i formiraju stavovi, dolazi se do nekih novih informacija, spoznanja... Zato ne smijemo umanjivati vrijednost neorganiziranog slobodnog vremena.

Kroz slobodno vrijeme, bilo organizirano ili neorganizirano mlade osobe koje su još u razvoju, koje se još formiraju, mogu zadovoljiti neke svoje potrebe (potreba za druženjem, afirmacijom, pripadanjem...) te razviti mnoge kompetencije (međuljudske, komunikacijske, motivacijske...). Zbog svega toga važnost slobodnog vremena prepoznaje i Nacionalni program za mlade. Naconalni program obuhvaća sedam prioritetnih područja, a jedno od područja je Kultura mladih i slobodno vrijeme. Na početku se daje analiza stanja, u kojemu je važno istaknuti da Nacionalni program prepoznaje tri okvirna podpodručja, a to su kultura mladih i za mlade, kreativno izražavanje mladih i rekreativni/amaterski sport. Svaki od područja naglašen je i u mjerama koje su se provele i planiraju se provesti u ovoj godini.

Ciljevi koji su postavljeni u sklopu ovog područja su orijentirani isključivo na kulturu, kreativno izražavanje i sport. Tako je primjerice jedan od ciljeva poticanje samoorganiziranja mladih u programe kulture, sporta i drugih oblika slobodnog vremena. Neki od drugih ciljeva su pridonijeti razvoju kulturno obrazovnih mladih ljudi, poticati mlade na samoorganiziranje mladih u programe kulture, sporta i drugih oblika organiziranog slobodnog vremena, provesti obuhvatna istraživanja o tjelesnoj aktivnosti i potrebama mladih za rekreativnim bavljenjem sportom te poticati razvoj sporta. Kao što se može vidjeti, ciljevi se isključivo odnose na kulturu i sport, a ostali oblici slobodnog vremena se ne spominju. Kada se radi o mjerama i aktivnostima koje se odnose na područje kulture mladih i slobodnog vremena, može se uočiti da postoji osam mjera koje su, sukladno ciljevima, pretežito usmjerene na kulturu i sport. Većina mjera već je provedena do kraja 2012. godine.
Isto kao i u NPZM-u, lokalne politike za mlade u pet lokalnih zajednica koje su obuhvaćene ovim radom nisu razvijene u području slobodnog vremena već se u većini slučajeva odnose na politiku zapošljavanja i odgoja i obrazovanja. Postoje pojedinačne organizacije manifestacija (kulturne, športske i sl.), ali nema kontinuiranog plana rada s mladima vezanog uz slobodno vrijeme.

Upravo zbog svega navedenog, odlučili smo provesti istraživanje o potrebama mladih vezanih uz njihovo slobodno vrijeme te dati preporuke kako bi buduće nacionalne i lokalne politike za mlade u većoj mjeri bile usklađene sa potrebama mladih.

Metodologija istraživanja
Sama svrha istraživanja bila je prepoznati potrebe mladih vezanih uz njihovo slobodno vrijeme u pet lokalnih zajednica. Kod učenika drugih razreda četverogodišnjih i trogodišnjih škola iz pet lokalnih zajednica ispitivali smo slijedeće:
• potrebe vezane uz njihovo slobodno vrijeme
• informiranost o sadržajima i aktivnostima za mlade koje su im dostupne na lokalnoj razini
• uključenost u različite oblike rada s mladima
• razloge uključenosti i neuključenosti u aktivnosti slobodnog vremena
• potrebe za novim sadržajima i aktivnostima koji nisu organizirani na lokalnoj razini
• u kojoj mjeri su spremni dio svog slobodnog vremena provesti u volontiranju i drugim oblicima doprinošenja zajednici
• kako mladi vide ulogu i kompetencije djelatnika sa mladima u organizaciji aktivnosti za mlade tijekom slobodnog vremena
Kako bi se ispitala navedena pitanja, korištena je metoda ankete. Anketa je anonimna i sadrži 14 pitanja koja su formulirana kao zatvorena pitanja u kojima se ispituje koliko su mladi upoznati s određenim tematikama, koliko su uključeni u rad određenih skupina te pitanja koja mjere intenzitet tih pojava. Osim toga, ispitanicima je ponuđen prostor za primjedbe i ako smo možda nešto propustili pitati, a oni bi željeli reći o načinu na koji provode svoje slobodno vrijeme. Također, ponuđena im je i opcija da upišu svoju e-mail adresu ako žele dobiti rezultate istraživanja, što je i nekolicina učinila.

Upitnik je sadržavao različite tipove pitanja, a konceptualno je bio podijeljen na nekoliko dijelova. Prvi dio ankete ispitivao je sociodemografske podatke učenika/ca (dob, spol i grad iz kojeg dolaze). Zatim su ispitanici odgovarali na pitanja povezana uz njihovo slobodno vrijeme te zadovoljstvom provedbe slobodnog vremena. Osim toga, upitnik je sadržavao i pitanja vezana uz razloge (ne)uključivanja učenika/ca u aktivnosti organizacija mladih. Važan dio upitnika obuhvaćao je i stavove o slobodnom vremenu, u kojemu su ispitanici/ce davali odgovore na pitanja o tome koje aktivnosti bi trebale biti zastupljene u slobodnom vremenu mladih, kao i načine informiranja o aktivnostima slobodnog vremena. Na kraju, ispitanici su detektirali najvažnije probleme u svojoj lokalnoj zajednici te pokušalI istaknuti najvažnije karakteristike koje mora posjedovati osoba koja radi s mladima (tzv. youthworker).

U obradi rezultata korištene su standarde statističke metode povezane uz funkcije prosjeka, minimuma ili maksimuma pojedinih vrijdnosti, na način da su rezultati grupirani po gradovima.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Društvene mreže

Podijeli sadržaj
Pratite nas

Kampanje

zelena-cistka

Od kamena kruna

Naši donatori

eu

min-soc-pol-logo

 mzos-logo

pgz-logo

grad-logo

tzml-logo

zakladalogo

zaklada-civilnodrustvo-logo

logo-eea-grants

logo-norway-grants

usa

Godišnji izvještaji

Izvještaj 2011.
Izvještaj 2012.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Free business joomla templates