Inicijative u zajednici

Zelena je čistka završila. Na području Grada Malog Lošinja sudjelovalo je 180 ljudi iz mjesnih odbora i žitelji Suska, Velog Lošinja, Nerezina, Punta Križa, Beleja, Artatora, Malog Lošinja, djelatnici Grada i Lošinj usluga, a sakupljeno je oko 14 tona otpada i 78 metara kubnih građevinskog otpada.

Količina otpada i očišćene lokacije sporedni su učinak ove akcije, koja je ciljala na to da se prepozna problem, da se kartiraju i evidentiraju omiljena mjesta zagađivača i devastatora prostora, te da se stvori zajednička energija i ocrta strategija za rješavanje i preveniranje problema i unaprjeđenje već postojećih mjera.

Na pitanje je li se to dogodilo možemo odgovoriti samo djelomično. Obilježavanje odlagališta i kartiranje obavljeno je tek u naznakama. Usporedimo li na karti Zelene čistke susjednu Sloveniju i Hrvatsku, na slovenskoj karti vidjet ćemo točku do točku oznake otpada, koje su se maltene stopile u konturu slovenskog teritorija, dok Hrvatska ima tek rijetke oznake.

Jesu li Slovenci veći prljavci od nas? Prije bih rekla da mi za svoje smeće ne hajemo ili ga se stidimo tek u toj mjeri da ga gurnemo pod tepih (čitaj šume, more, potoke....). Slovenci svoje smeće nazivaju svojim. Iz jednostavnog razloga što su najdublje svjesni da ima utjecaj na sve ljude u zajednici.

U nas je otklanjanje odgovornosti za smeće u prirodi lijepa prilika za apstinenciju od građanskog sudjelovanja.
Osim u gustoći, još je jedna značajna razlika između slovenske i hrvatske karte ilegalnih odlagališta. Slovenska su mahom označena plavom bojom, predviđenom za sitni otpad. Hrvatska su ilegalna odlagališta otpada pravi deponiji krupnog otpada, kao što se lijepo može vidjeti na našim fotografijama - olupine vozila i plovila, građevinski otpad.

Jesmo li, dakle, uspjeli u kartiranju? Rekla bih da nismo, niti na nacionalnoj niti lokalnoj razini i čekamo, dakle, fotografije divljih deponija u prirodi, na službenim stranicama Zelene čistke ili na ovim stranicama.

Što je sa sljedećim ciljem? Prevencija? Ako je točno da oni koji čiste ne bacaju, onda je uspjela kod pedesetak djece i mladih iz Centra za zdravo odrastanje koji su učestvovali u akciji. No teško je vjerovati da je imalo djelovala na one koji šutom, plastičnim kantama od boje, keramičkim pločicama, otpisanim vodokotlićima i perilicama rublja zasipaju okolne šumarke. Posebna su priča odlagališta građevinskog otpada, koji je razasuti meltene duž svakog puteljka i dostupnog mjesta u okolici, i za čije rješavanje i dalju prevenciju je nužno potegnuti ozbiljnije i sustavnije mjere od osvješćivanja, nagovaranja i educiranja.

Zajednička energija za stvaranje strategije? Je li navedeni broj od 180 sudionika naspram desetak tisuća stanovnika Lošinja dovoljno da se govori o nekom zamahu koji može dati energiju? Za odgovor na to trebalo bi imati čarobnu kristalnu kuglu.

No jedno se može ustvrditi sigurno: postojeći obilježeni deponiji bit će redovito obilaženi, fotografirani i gurani pod nos ne samo javnosti nego i nadležnim službama i institucijama koji ove pojave trebaju sankcionirati.

Bojana Genov, Centar za zdravo odrastanje

Analiza rezultata ovogodišnje Zelene čistke u članku Što je sljedeći cilj?